Adrese obiteljskih kuća i imena Židova kojima su 2.9.2021. položeni kameni spoticanja.
VILIM NEUMANN, r. 1886.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 2.5.1944.
Vilim, sin Samuela Neumanna, bio je poznati industrijalac i trgovac tekstilom u Čakovcu. Godine 1934. počeo je izgradnju tkaonice. S Dionisom Zoorom razvio je tvrtku „Samuel Neumann i nasljednici“. U tvrtki je do početka Drugog svjetskog rata radilo 150 radnika. Suprug Helene, otac Magde, Gisele i Nikole.
HELENA NEUMANN, r. Szego 1892.
deportirana u Auschwitz 1944., 26.5.1944.
Rođena Szego, 1892. u Kaposvaru u Mađarskoj. Bila je majka troje djece i supruga Vilima Neumanna. Skrbila je o obitelji i domaćinstvu.
MAGDA FLEISSIG, r. Neumann 1914.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 26.5.1944.
Bila je kućanica. Sa suprugom Julijem Fleissigom imala je kćer Veru. S njima je deportirana u Auschwitz.
VERA FLEISSIG, r. 1940.
deportirana u Auschwitz 1944., 26.5.1944.
Kćer Julija i Magde, u četvrtoj je godini života deportirana u Auschwitz.
JULIO FLEISSIG, ubijen 1941.
Sin Jonasa i Beti Fleissig, rođen je u Mađarskoj. U Čakovcu je živio sa suprugom i kćerkom. Po zanimanju je bio trgovac.
DIONIS ZOOR, r. 1882.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 2.5.1944.
Uspješni trgovac i industrijalac rođen je u Seni u Mađarskoj. Oženio se Herminom, kćerkom Samuela Neumanna, poznatoj po dobrotvornom radu u Čakovcu. Imali su kćerke Irenu, Elizabetu i Pirosku. Hermina je umrla 1931. godine. Dionis se poslije nije ženio. S Vilimom Neumannom bio je vlasnik tvrtke „Samuel Neumann i nasljednici“. Bio je i član ravnateljstva Čakovečko-međimurske štedionice te vijeća Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu.
IRENA KÖRNER, r. Zoor 1908.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 1944.
Kćerka Dionisa i Hermine, udala se za kemičara Pavla Körnera.
DR. ILIJA GRÜNWALD, NADRABIN, r. 1886.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 21.5.1944.
Nadrabin, znanstvenik i učitelj, rođen u Slovačkoj. Studirao je povijest i judaizam u Berlinu, Parizu (na Sorbonni) i u Budimpešti. Godine 1915. preuzeo je službu rabina, a kasnije i nadrabina u Čakovcu. Taj je poziv obavljao do deportacije. Imao je pet sinova; svoj petorici je sa svojom suprugom Friederikom omogućio vrhunsko obrazovanje. Poticao je osnivanje humanitarnih društava. Godine 1924. osnovao je u Čakovcu Talmud Toru, školu za dublje proučavanje Biblije, a 1925. preveo je Židovski molitvenik na hrvatski jezik. Sugrađani su ga voljeli i poštivali. Za svoj rad i postignuća je 1930. godine primio Orden sv. Save.
FRIEDERIKA GRÜNWALD, r. Strauss, 1891.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 21.5.1944.
Supruga Ilije Grünwalda i majka petorice sinova: Nikole, Tibora, Aleksandra, Teodora i Andrije. Bila je kućanica i potpredsjednica Židovskog ženskog društva u Čakovcu, aktivno je sudjelovala u životu Grada. Zvali su je Rikica.
ANDRIJA GRÜNWALD, r. 1923.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 21.5.1944.
Sin Friederike i posljednjeg nadrabina, Ilije. Maturirao je u Varaždinskoj gimnaziji 1940./1941. U istoj su školi maturirala i ostala braća. U monografiji objavljenoj prigodom proslave 350. obljetnice Gimnazije, navodi se da je Andrija stradao zbog nacionalne i vjerske pripadnost na povratku iz logora 1945. godine. U službenoj osmrtnici piše da je ubijen u Auschwitzu 1944. godine.
LJUDEVIT SCHWARZ, r. 1877.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 21.5.1944.
Čuveni odvjetnik, rođen u Čakovcu 1877., predsjednik Židovske općine Čakovec od 1920. do deportacije u Auschwitz 1944. godine. Rano je ostao bez sina i supruge pa je živio s kćerkom Evom rođenom 1927. Eva Schwarz je preživjela Auschwitz. Svoga je oca opisivala kao jako lijepog, zdravog, visokog i veoma obrazovanog čovjeka. Govorio je devet jezika. Često je pružao besplatnu pravnu pomoć siromašnima. Volio je pjevati i šetati. Da drugi Židovi ne bi bježali, Ljudevit Schwarz i još neki uglednici, zatvoreni su kao taoci 15.4.1944. u Gradskoj vijećnici. Krajem travnja odveden je s ostalim čakovečkim Židovima u Auschwitz.
DRAGUTIN SCHEIER, r. 1887.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 21.5.1944.
Organizator mnogih kulturnih događanja u Čakovcu između dva svjetska rata, rođen je u Mađarskoj. Bio je vlasnik hotela Zrinski u kojem su se održavali koncerti, kazališne predstave, kino projekcije, balovi i veoma posjećene društvene zabave. Uz Međimurce, posjetitelji su bili Varaždinci, Zagrepčani, Slovenci, Mađari... Program su izvodili brojni poznati umjetnici.
JOLANDA SCHEIER, r. Zalai, 1892.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 21.5.1944.
Supruga Dragutina Scheiera rođena je Sv. Lerincu. Bila je kućanica. Sudjelovala je u obiteljskim poslovima i društvenim angažmanima.
BÉLA KELEMEN, r. 1879.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 21.5.1944.
Uspješni trgovac rođen je u Kaposvaru. Emmin suprug i otac triju kćeri. Jedna od njih, Eva Panić Nahir, svjetski je poznata; o njoj je pisao Danilo Kiš prema čijem je tekstu o Evi snimljen dokumentarni film. Aleksandra Ličanin je 2015. napisala knjigu „Dvije ljubavi i jedan rat Eve Panić Nahir“, David Grossman je 2020. godine o Evi napisao roman „Kad je Nina znala“.
EMMA KELEMEN, r. Kohn, 1881.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 21.5.1944.
Rođena je u Velikoj Kaniži. Kao majka i supruga skrbila je o svojoj obitelji.
EMANUEL KOHNSTEIN, r. 1898.
deportiran u Auschwitz 1944., ubijen 1944.
Emil je, kako su ga zvali, rođen je u Slovačkoj. Obitelj Kohnstein preselila je u Maribor, a odatle u Čakovec. Bavio se obradom kože i trgovinom. Imao je suprugu Vilmu i dvoje djece, Tereziju i Ota. Nedjeljom je volio s obitelji odlaziti u kino i s prijateljima ponekad kartati belu.
VILMA KOHNSTEIN, r. Heimer, 1911.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 1944.
Majka i supruga. Sin Oto pamti je kao brižnu i blagu osobu. U Auschwitz je deportirana sa svoje dvoje djece. Petnaestogodišnji Oto poslan je na prisilni rad i on je jedini preživjeli iz obitelji Kohnstein. Majka Vilma je sa desetogodišnjom kćeri ubijena u Auschwitzu u plinskoj komori.
TEREZIJA KOHNSTEIN, r. 1934.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 15.4.1944.
Zvali su je Tea. Rođena je u Čakovcu. Živjela je s roditeljima i bratom Otom.
PAULA KOHNSTEIN, r. 1889.
deportirana u Auschwitz 1944., ubijena 1944.
Sestra Emanuela Kohnsteina.
Priredila Mirjam Despinić-Biškup
